Deca Komunizma Milomir Maric Pdf Download
Download File ===== https://urluss.com/2tpvFN
2. M I L O M I R M A R I D t M 1M A G L E S A I S T 0 K A 3.Vesni i Vedranu 4. SARAJ Deca komunizma jo uvek su navlasti...............................9 Raanje Dece k om u n izma...................................................17 N o v I o vE K NA vRATIM A R A J A ...........................27 MAGLE s TI UsA Is t o KA (Karlo tajner, Ante Ciliga, ivojin Pavlovi, Dragiavasi, Boidar Maslari, vladislav rib n ik ar)........................................39 REvoLUCIJA U M EsTo DoM ov IN E (Doktor sima M ark o vi)...............................................79 c r n a r u k ac r v e n e in t e r n a c io n a l e (Mustafa G o lu bi)......................................................... 111 izm o s k v e je s t ig a o b o r s a l in o (Ivan Maek Matija)..................................................... 271sTRANI sUD KREMLJA (Ilija Milki, Tria Kaclerovi, Ivo Mari, Rodoljubolakovi, sreten ujovi, braa vujovi, braa Cviji) . . . . 287 5. 8DeCA KOMUNIZMA I: MAGLE SA ISTOKA PIJUN KOJI NAS JE vOLEO (JosipKopini). . . . 307 TIT O v GLASNIK U M OSKvi (Doktor Nikola P etrov i)........................................... 343 NAI G RO BO viU SIBIRU (Doktor Ivan Oak) . . 381 ZNA STALJIN TA RADI (Sra P rica)....................... 406 BIO SAM LEvO KRILO (Rato D u g o nji).................423 ODBRANILI SU SvOJE SNOvE (Olga Nini i AvdoHum o)........................................439 JAI OD ISTINE(velimir T e r z i )...........................451 DALEKO JE CENTARSvETA (Doktor vladimirvelebit)........................................... 461 POGLAviCA SJUGA (Svetozar vukmanovi Tem po).................................489 6. DECA DOMUNIZMA JO UVED SU NA VLASTI (predgovor ovom izdanju)Mariu, vas je pod svoje uzela beogradska reakcija i vas trebaobesiti na Terazijama, rekao mi je armantno i aljivo, kad jeproitao moju knjigu, nekadanji Titov ljubimac i najvei komunistikidisident Milovan ilas. viali smo se konspi- rativno i zaverenikisvake subote u deset sati Poto mu je dugo bilo zabranjeno javnodelovanje i istupanje, kod njega sam proveravao ono to sam otkrivaou arhivama ili kod drugih svedoka epohe. Jedino nipoto nijepristajao da Tito nije bio Josip Broz iz Kumrovca, ve sin nekogaustrijskog ili poljskog grofa, a moda ak i biskupa. Naterao me jeda potraim jo ive Titove poznanike iz Zagreba iz dvadesetih godina,kad se kao zarobljenik vratio iz Rusije, da potvrde da ga nijezamenila sovjetska tajna sluba i da je bravar zaista bio boljivladar od svih koji e ga naslediti. 7. 10 DeCA KOMUNIZMA I: MAGLESA ISTOKA ta je doivela moja velika generacija: da joj sudija budeovaj balavander Milomir Mari, zapisao je u svoj dnevnik legendarniTitov general i ministar spoljnih poslova Koa Popovi. Meutim,zabranio je da se njegova svedoanstva objavljuju dok je iv iposlednji partizan. Partizani su odavno mrtvi, ostale su samo starekurve, napisao je Titov biograf vladimir Dedijer, uz napomenu daodmah moe mirno da sklopi oi, jer se rodio njegov nasle- dnik: Maripripada neustraivoj generaciji koja je videla u ta su se pretvorilinai lepi snovi i ideali! Ovom buruju i malograaninu je vanija pikanjego- ve ene od svetske revolucije - objavio sam ta je na robiji uSremskoj Mitrovici rekao Titov konkurent za komunistikog vou PetkoMileti, loau beogradskog Narodnog pozori- ta, koji ga je krio kaoilegalca iz Moskve dok se nije spet- ljao sa njegovom enom.Naravno, i on je, kao i toliki drugi, sa Titovim nalogom, zavrio usibiru Retki su preiveli i vratili se posle sedam hiljada dana uSibiru, kao Karlo tajner, koji je po izlasku iz Moskve napi- saopismo jednom odavno mrtvom jugoslovenskom komu- nistikom voi,mislei da je on taj Tito koji se doepao vlasti u Beogradu. Unovinama je, decenijama kasnije, izja- vio da tri dana i noi nijemogao da zaspi posle itanja moje knjige, jer mu je konano sve puklopred oima. Najzad je shvatio u kakvom je uasu uestvovao, spreman dase rtvu- je i strada zbog dalekih nekih pokolenja. Dobrica osi meje stalno prekorevao to sam bezobzir- no zabio no u lea njegovojgeneraciji. ivojin Pavlovi je napisao nadahnuti esej o mojojpolitikoj pornografiji. Svuda su me hvalili Danilo Ki i Mirko Kova.Jedino me je tri dana u nastavcima napadao Milovan Danojli nafrancuskom radiju u Parizu: Iza Marievog cinizma je pusto i beznae8. Deca komunizma jo uvek su na vlasti 11 jednog mladog narataja.Prezire zvaninu vlast, uvia krah njene ideologije i ni u ta neveruje, pa od dananjeg alosnog stanja pravi neku vrstu sadistikezabave, iji su junaci isti kao i pripadnici ikakog podzemlja. Krozstrahote i zloine ostvarivali su svoje ideale boraca za narodna iradnika prava, toboe radi kamuflae, ivei na visokoj nozi i krijuise iza borsalino eira. Dakle, jedna ubistvena knjiga, koja vie liina mafijaku, kriminalnu hroniku, nego na istoriju slobo- darskog ihumanog pokreta. A bezobzirna pljaka, pohlepa i obmana, ostala jeskrivena iza laljivih imena i ideala. Upravo to je za mene bioizazov da razotkrivam zabra- njene stranice nae istorije.Decenijama se propovedalo da je zagrebaki nadbiskup AlojzijeStepinac bio ustaa i ratni zloinac, sve dok u knjizi Deca komunizmanisam objavio fotografije sa proslave Dana ustanka naroda Hrvatskena Jelaia placu u Zagrebu 27. jula 1945. godine, gde on sedi napoasnoj tribini sa vladimirom Bakariem i partizan- skim i ruskimgeneralima. Tim otkriem bili su okirani ak i oni koji su dobroznali za tajne susrete Tita i Stepinca i pokuaje nagodbe poslerata. Meutim, zaklela se zemlja raju da se sve tajne na kraju -odaju, bez obzira na to to je i katolikoj crkvi i komunistikojvlasti podjednako odgova- ralo da se sve to je neprijatno istinito- zaboravi. Da bi Ste- pinac postao potovani muenik i svetac,zabaureno je da je bio obini junak svoje epohe: solunskidobrovoljac i uslu- ni saradnik kralja Aleksandra, Ante Pavelia iTita. Zato je i Glas koncila na naslovnoj strani postavio pitanje:Koga to provocira Milomir Mari Ko je meni uopte dao pravo da krimzavet utanja izme- u crkve i drave Apsolutno niko, pa sam se jojednom ogreio, prvi otkrivajui da vladika Nikolaj velimirovi nijebio nikakav ratni zloinac, poto su ga Nemci drali 9. 12 DeCAKOMUNIZMA I: MAGLE SA ISTOKA zatoenog u logoru Dahau. igosan je uemigraciji, da bi Udba slobodno u zemlji mogla da bira patrijarheSrpske pravoslavne crkve Bio sam oduevljen saznanjem da nisu samoetnici sara- ivali sa okupatorom nego i partizani. Zato sam kaolini poraz doiveo najnoviju dravnu istragu o generalu DraiMihailoviu i etnicima, koji su u meuvremenu, odlukom srpskogparlamenta, rehabilitovani kao antifaistiki pokret otpora iizjednaeni sa partizanima. Uz svesrdnu pomo novih demokratskihvlasti i njihovih reformistikih tajnih slubi, otkrilo se, naalost,neuporedivo manje nego to sam ja pre trideset i vie godina objaviosam, bez iije dozvole, zabadajui prst u oko jo jakom komunistikomreimu, koji je bio ubeen da e biti vean. Niko nije mogao dapoveruje da niko moan ne stoji iza mene i da me kroz ivot vodeiskljuivo luda glava i puka radoznalost. U samoodbrani da mesluajno ne provale i jednostavno ne poiste, nikad nisam demantovaoda radim za sve mogue domae i inostrane obavetajne slube, poto sumi te sumnje dugo bile praktino jedina zatita Najvie mi se, ipak,dopala izjava sina generala Udbe, inae paenoga Slobodana Miloevia,da je knjigu Deca komunizma zapravo napisao neki moni trust mozgovana Institutu za bezbednost u Beogradu i da su na ulici nali nekogklinca, to jest mene, da ga slikaju i potpiu kao autora. Za njegaoigledno nikakav drugi ivot izvan kandi komu- nistike tajnepolicije i nije postojao. Tek mnogo godina kasnije uverio sam se daje on u potpunosti bio u pravu. Ja sam bio samo sluajni izuzetakkoji potvruje pravila slube. Od njega disidenta napravila jedisidenta, koji je prvi napao ivog Tita, i posle kratkog zatvoraposlala ga u Ameriku meu etnike, koji su svi odreda ve radili zaUdbu. Nije 10. Deca komunizma jo uvek su na vlasti 13 uspeo da senametne i proslavi kao oslobodilac, iako je po povratku u Srbijubio potpredsednik gotovo svih opozicio- nih stranaka iborac-knjievnik na ratitima Krajine i Bosne tokom devedesetihKomunisti su se decenijama branili da moraju da budu na vlasti - daJugoslavija ne nestane u krvavom bratoubilakom ratu, iako je Titoneprestano ponavljao da bratstvo i jedinstvo treba uvati kao zenicuoka svoga Na kraju se to zaista i desilo, kada su zaratili etnici ipar- tizani iz partizanskih filmova, nekadanji stipendisti Titovogfonda i uenici partijske kole u Kumrovcu. U svakom sluaju, sami suzapalili kuu u kojoj su iveli, da bi premaskirani ostali na vlastiposle pada Berlinskog zida, optuujui Ame- riku i Nemaku da su ponalogu davno pokojne Kominterne rasturili Jugoslaviju Kao to sumoja deca komunizma i njihovi potomci poetkom devedesetih otili uetnike, ustae, balije i baliste, tako su i posle najnovijegbalkanskog rata postali najvei zagovornici evroatlantskihintegracija, demokratije, uspo- stavljanja ljudskih prava, istine ipomirenja. Ni tu za nezvane padobrance i slobodne i neodgovornemislioce nije bilo mesta, poto su sva unapred bila popunjenanekadanjim izvrnim sekretarima komunistikih CK, lanovima koje-kakvih ideolokih komisija, urednicima Komunista ili bar decomkomunistikih budovana ak ni veliki kriminalac nisi mogao da postaneako ti otac nije bio pukovnik Udbe ili KOS-a. Mi Amerikanci smovelika sila i postali zahvaljujui svom pragmatizmu. Raunamo da akosu oni dobro sluali komuni- ste, sluae i nas, uteio me je vaan ovekiz amerike ambasade u Beogradu, poto su me posle knjige Decakomunizma pozva- li na turneju po najprestinijim amerikimUniverzitetima od 11. 14 DeCA KOMUNIZMA I: MAGLE SA ISTOKAStenforda do Harvarda: vi ste beznadean sluaj, niste za ozbiljnusaradnju! Isuvie ste svojeglavi i na svoju ruku. A ko je protivsvake vlasti, taj odista nije za vie od saaljenja! Bio sam ponosanna tu presudu, iako mi nije bilo ba najjasnije kako je sve ostalo uporodici. Oevi su bili ovla- eni instruktori komunistikog Kremlja,a sinovi - zapadne demokratije. Dve generacije na pravoj straniprotiv narodnih neprijatelja. Mo